Home Page
Zdravlje
Savjeti
Zanimljivosti
Ponašanje
Pasmine
Galerija
Kontakt

 

 

Zdravlje

Osnovni sastojci hrane

Mački je za normalan rast i razvoj, te održavanje zdravlja potrebna hrana koja se sastoji od: bjelančevina, ugljikohidrata, masti, vitamina, minerala, i naravno vode. Bjelančevine su osnovni sastojci građe tijela. Od njih je sazidan čitav organizam. Ugljikohidrati i masti izvor su, u prvom redu, energije potrebne za rad organizma, a sve pretvorbe hrane u materiju od koje je organizam sazidan, ili u energiju koju organizam troši za samoodržanje ili bilo kakav rad, zbivaju se djelovanjem enzima uz katalizatorsku pomoć određenih vitamina i minerala. 

Meso je osnovni izvor bjelančevina, ali ima ih mnogo i u jajima, mlijeku i mliječnim prerađevinama, a ponešto ima i u hrani biljnog podrijetla. Nije svejedno koji dio mesa mačka jede. Neki dijelovi su bogatiji esencijalnim aminokiselinama, dok su neki oskudniji. Mačka koja si sama traži hranu, svojim instinktom izabire dijelove mesa koji su bogatiji trenutno joj potrebnim aminokiselinama. Probavni organi mačke ne mogu dobiti iz svake hrane sve bjelančevine. Slijedeća tablica pokazuje približnu iskoristivost bjelančevina iz različitih izvora hrane životinjskog podrijetla: 

Meso (konjsko, govedsko, pileće, svinjsko)

Više od 95 %

Svježe ponutrice (predželuci, plića, jetra)

90 do 95 %

Hrskavica

94 %

Riblje brašno

83 do 89 %

Mlijeko i mliječni proizvodi

Oko 95%

Jaje

50 do 70%

 Mlade mačke u vrijeme rasta i razvoja traže više bjelančevina od odraslih koje su završile svoj razvoj. Starim mačkama treba više hrane, a to znači i bjelančevina, da bi organizam dobio onoliko koliko mu zapravo treba. Povećanu količinu bjelančevina trebaju i gravidne mačke, a jednako tako i kod dojenja. Povećana je potreba i tijekom bolesti, a posebno u dobu kada se mačka oporavlja jer tada organizam nadoknađuje izgubljenu tjelesnu masu i energiju. 

Ugljikohidrati su glavni nositelji aktivne energije potrebne da organizam obavlja neki rad. Od ugljikohidrata su sazidane biljke pa je hrana biljnog podrijetla prvenstveno ugljikohidratna. Životinjske ugljikohidrate nazivamo jednim imenom glikogen. Glikogenom je najbogatije konjsko meso, a gledano po vrstama mesa, najbogatija su jetra, srčani mišić pa tek onda čisto meso.  

Pod skupinom masti podrazumijevamo različite masne tvari koje čine 10% kemijskog sastava normalnog životinjskog tijela. Masti se nalaze u organizmu u dva oblika: kao pričuvna mast koja predstavlja energetsku zalihu  i kao tkivna mast koja služi kao građevni element. Pričuvnu mast organizam dobiva na dva načina. Jedan je pretvaranje viška glikogena u masne tvari. Drugi je način direktna opskrba masnoćama iz hrane. Zimi, kad organizam treba veliku količinu energije za održavanje vlastite topline potrebno je u hrani dodati više masnoća. Mast je također i otapalo u kojem se nalaze otopljeni neki vitamini koje organizam mora dobiti hranom i bez kojih nema zdravlja, pa ni života. To su vitamini A, D, E i K.