|
Početna stranica (Home)
Topografija:
1.
Orijentacija:
-Pojam orijentacije
-Zemljopisna
orijentacija pomoću nebeskih tijela i znakova na terenu
2. Teren:
-Pojam terena
-Karakteristike terena
-Vrste terena
3. Mjerenje i
procjenjivanje
-Jednostavni
načini mjerenja i određivanja udaljenosti na zemljištu
-Mjerenje
ostalih veličina
4. Kompas
-Pravci
-Azimut
-Vrste
kompasa
-Mjerenje i
određivanje azimuta na terenu
5. Pomoćna sredstva topografske orijentacije
-Vodiči
-Zemljovidi
-Mjerilo
-Projekcije
-Koordinatne
mreže
-Kartografski
prikaz terena
-Elementi
okvira zemljovida
-Podjela
zemljovida na listove
6. Mjerenje na
zemljovidu
-Mjerenje
dužina
-Mjerenje
azimuta na zemljovidu
-Mjerenje visina na
zemljovidu
-Ucrtavanje
točaka na zemljovidu
7.
Kretanje s kompasom i zemljovidom
-Orijentacija
zemljovida
-Određivanje
stojne točke
-Kretanje po terenu
8.
Otežani uvjeti
-Kraški
teren
-Uvjeti smanjene vidljivosti i noćna orijentacija
-Orijentacija po snijegu
9. Pravila kretanja po terenu
-Kretanje
pojedinca i grupe
-Noćenje na kretanju
10. Gubljenje na terenu
-Opasnosti
-Predostrožnost
-Gubljenje
-Odlučivanje
-Poziv u pomoć
-Za kraj
11. Natjecanja i transverzale
-Orijentacijska
natjecanja
-Izviđačke transverzale
12. Praktični rad
-Skica
terena
-Skica pod
kutom
-Kroki
-Skica dijela puta
-Dnevnik puta (Izvješće o prijeđenom putu)
-Profil terena
-Skica hoda po azimutu
-Itinerer puta
-Panoramska skica
-Izohipsna skica
13. Topografski (kartografski) znakovi
-Znakovi
za objekte i naselja
-Znakovi za prometnice
-Reljef
-Znakovi za vodene tokove i površine te hidrografske objekte
-Raslinje i vrste tla
-Granice, granični objekti i ograde
-Vrste pisma i veličine slova
| |
4. Kompas
·
Pravci
Osnovni pravci su zemljopisni (geografski), magnetski i projekcijski sjever.
Zemljopisni sjever je smjer do zemljopisnog sjevernog pola i on se poklapa sa
meridijanima. Zemljopisni polovi su točke kroz koje prolazi zemljina os
rotacije. Zemljopisni polovi su stalne točke
na zemlji. Magnetski
pol je točka u kojoj se nalazi okomita projekcija magnetskog polja. Pravac prema
magnetskom polju naziva se magnetski sjever. To je ujedno i sjever koji pokazuje
magnetska igla na kompasu. Magnetski polovi se pomiču. Kut između zemljopisnog i
magnetskog sjevera naziva se magnetska deklinacija (α) i ona se posebno
izračunava. Postoji još i projekcijski sjever. To je sjever koji određuju
okomite crte na pravokutnoj koordinatnoj mreži. Kut između projekcijskog i
zemljopisnog sjevera naziva se meridijanska konvergencija (β). Magnetska
deklinacija je u principu zanemariva. Ako želimo točno odrediti zemljopisni
sjever, onda je moramo uzeti u obzir. Vrijednost magnetske deklinacije je
upisana na dnu zemljovida.
-
Izračunavanje magnetske deklinacije (α,
d)
Magnetska deklinacija (a,
d)
je odstupanje pravca magnetskog sjevera i zemljopisnog sjevera. Zemljopisni
sjever je nepomična točka, a pravac od naše točke do zemljopisnog sjevera i ona
se poklapa sa smjerom meridijana. Magnetski sjever je onaj koji nam pokazuje
magnetska igla. Magnetski sjever stalno putuje pa se zato izračunava tako da se
pribrajaju i godine od zadnjeg upisivanja na zemljovidu. Na zemljovidu je
napisan podatak za magnetsku deklinaciju. Za primjer ćemo uzeti magnetsku
deklinaciju za jedan zemljovid na kojem ona iznosi za 1982. godinu
a=+1°18’
uz godišnju promjenu +0°03’. Da bismo izračunali kolika je magnetska deklinacija
za 2003. godinu moramo prvo zbrojiti godišnje promjene od 1982. godine. Razlika
godina je 21, što množimo sa godišnjom promjenom od +0°03’ i dobijemo vrijednost
od +63’ odnosno +1°03’. Kad tu vrijednost zbrojimo sa vrijednošću magnetske
deklinacije za 1982. godinu dobit ćemo da je magnetska deklinacija za 2003.
godinu a=+2°21’.
To je vrijednost koju bi dodali kada bi željeli točno ucrtati neki azimut na
zemljovidu odnosno kada bismo htjeli točno orijentirati zemljovid. Primjerice,
orijentiramo zemljovid kompasom, a kad smo to uradili zakrenemo zemljovid još u
plus smjeru (u desno) za 2°03’. Drugi primjer je da na zemljovidu izmjerimo neki
azimut i želimo ga odrediti u prirodi, onda oduzmemo od tog azimuta 2°03’ i tako
dobivenu vrijednost odredimo kompasom.
-
Meridijanska
konvergencija (β, g
)
Projekcijski sjever je sjever što ga čine okomite linije pravokutne koordinatne
mreže i on je nepomičan. Meridijanska konvergencija (b,
g) ili
zbližavanje meridijana je kut između zemljopisnog sjevera i projekcijskog
sjevera. On je dan za svaki zemljovid posebno. Razlika je da li je točka bliže
ekvatoru ili središnjem meridijanu te meridijanske zone, ili je udaljenija. Na
zemljovidu koji smo uzeli za primjer meridijanska konvergencija je
b=+0°48’.
To znači da na projekcijski sjever moramo dodati 48’ da bismo dobili zemljopisni
sjever te da se točka nalazi desno od središnjeg meridijana te meridijanske
zone.
·
Azimut
Azimut je
vodoravni kut između pravca sjevera i odabranog pravca, a mjeri
se u smjeru kazaljke na satu. Kut koji je suprotan azimutu naziva se obrnuti
azimut ili kontraazimut. On je za pola kruga veći odnosno manji od azimuta. Ako
je primjerice azimut 45°, obrnuti azimut je za 180° veći i iznosi 225°. Ako je
azimut veći od 180°, onda se njegova vrijednost umanji za 180° da bi se dobila
vrijednost obrnutog azimuta. Osim stupnjeva azimut se mjeri još u tisućitima.
Puni krug u tisućitima iznosi 64-00 po zapadnoj podjeli (tako se i u Hrvatskoj
mjeri), odnosno 60-00 u istočnoj podjeli (zemlje bivšeg Varšavskog pakta).
Podjela može biti još i u 400 grada ili u 2π radijana (6,283 radijana), ali se
ne koriste u orijentaciji zbog nepraktičnosti.
-
Pretvaranje stupnjeva u tisućite i obrnuto
Kod tisućitih se podrazumijeva (ako nije drugačije naglašeno) zapadna podjela
tisućitih, gdje jedan krug ima 64-00. Znamo da jedan krug ima 360°i onda nam
nije teško izračunati koeficijente za preračunavanje stupnjeva u tisućite i
obratno. Ako podijelimo 6400 sa 360 dobit ćemo 17,7778, što je približno 17,8.
To znači da 1° ima 17,8 tisućitih. Ako pak podijelimo 360 sa 6400 dobit ćemo
0,0562 odnosno približno se uzima 0,056. To nam znači da 0-01 ima 0,056°. Ako
želimo znati koliko stupnjeva ima 2-50, onda pomnožimo 250 sa 0,056 i dobit ćemo
14°. U obratnom slučaju, ako želimo znati koliko tisućitih je na primjer 57°
onda 57 pomnožimo sa 17,8 i dobit ćemo 1014,6 što je približno 10-15.
-
Preračunavanje tisućitih
Kod ove metode postupak je istovjetan kao i kod pretvaranja stupnjeva u
tisućite. Ako želimo pretvoriti tisućite u podjeli 64-00 u tisućite u podjeli
60-00, onda podijelimo 6000 sa 6400 i dobit ćemo 0,9375. To znači da jedan
tisućiti u podjeli 64-00 ima 0,9375 tisućitih u podjeli 60-00. Odnosno ako
želimo preračunati koliko iznosi 22-50 (podjela 64-00) pomnožit ćemo sa 0,9375 i
dobit ćemo vrijednost 21-09 tisućitih (u podjeli 60-00). Za obratan postupak
koeficijent je 1,0667.
-
Izrada kružne mrežice
Kružna mrežica je naziv za pomagalo kao što je prikazano na slici. Ona je
izrađena na prozirnom papiru, foto-foliji i slično. Služi nam za rad na
zemljovidu. Mrežica kakva je prikazana na slici sadrži podjele kruga u
stupnjevima i tisućitima (istočna i zapadna podjela), koordinatomjere (za
zemljovide mjerila 1:25000, 1:50000 i 1:100000) te osnovne formule za
preračunavanje i izračunavanje nekih vrijednosti. Kod kružne mrežnice posebno
moramo paziti da je otisnuta (isprintana i slično) u pravom mjerilu da bi
koordinatomjeri mogli biti u funkciji.
Da bismo izradili kružnu mrežicu moramo poznavati informatiku
ili nekoga tko je poznaje. U računalnom programu izradimo kružnu mrežicu kao što
je prikazano na slici. To znači da krugovi moraju biti u pravilnoj podjeli (u
stupnjevima i tisućitima), a koordinatomjeri točni (4 cm svaka strana) i s
točnom podjelom. Takvu mrežicu zatim možemo isprintati na obični bijeli papir te
fotokopirati na foto-foliju. Foto-foliju zatim izrežemo u krug po vanjskom obodu
kruga te je kružna mrežica spremna za rad na zemljovidu. U praksi se pokazalo
da, ako se pripazi na kopiju, može se dugo s njom raditi bez oštećenja.
·
Vrste kompasa
-
Kompas M-53
Kompas M-53 napravljen je od nemagnetnog
metala. Dijelovi
kompasa su tijelo (postolje), poklopac s vizirom i limb s magnetskom iglom. Na
tijelu je iscrtana milimetarska podjela za mjerenje na zemljovidu i za mjerenje
udaljenosti. Poklopac sadrži vizir, ogledalo i podjelu u tisućitima za mjerenje
okomitih kutova, odnosno određivanje udaljenosti. Na limbu se nalazi podjela za
mjerenje azimuta u stupnjevima i tisućitima,
te su označene
glavne strane svijeta (s tim da je sjever označen trokutom). Magnetska igla je
na sjevernoj strani označena fluorescentno. Limb je pokretni dio, a na njegovom
dnu je crta koja služi za poravnavanjem s magnetskom iglom. Podjela u
stupnjevima je s točnošću 2°, a u tisućitima s točnošću 50 tisućitih (0-50). Na
poklopcu se nalazi podjela u tisućitima do 150 tisućitih (1-50) s točnošću od 10
tisućitih (0-10). Za mjerenje okomitih kutova u tisućitim na uzici zavežemo čvor
na 25 cm, a za mjerenje okomitih kutova milimetarskom podjelom čvor zavežemo na
50 cm.
-
Japanski
kompas
Za razliku od M-53 kod japanskog kompasa se limb ne
okreće. Magnetska igla se nalazi na pločici koja se okreće i na kojoj se nalazi
podjela u stupnjevima i tisućitima tako da izmjerenu vrijednost odmah očitavamo.
Unutar limba se nalazi tekućina tako da ima manje trešnje. Po preciznosti je
nešto slabiji japanski kompas od M-53. Napravljen je od nemagnetskog metala ili
od plastike. Kada se rastvori sa strane dobijemo ravnalo sa upisanim
vrijednostima udaljenosti do 3000 m za zemljovid 1:25000.
 
- Kompas F-73
Kompas F-73 sličan je kompasu M-53. Napravljen je od plastike. Magnetska igla je
mirnija nego kod M-53, ali je veće širine. Na limbu je iscrtana podjela u
stupnjevima s točnošću od 5°. Dno limba je prozirno za lakši rad na zemljovidu.
Zbog grube podjele u stupnjevima i deblje magnetske igle kompas F-73 je prilično
neprecizan. Na tijelu kompasa se nalazi još i milimetarska podjela. Prednost
ovog kompasa je što su svi važniji dijelovi označeni flourescentno, pa je lakši
rad po mraku.
-
Kompas Šport 4
(i slični modeli)
Kompas Šport 4 ima pravokutnu pločicu i pomični limb. Na pločici se nalazi
milimetarska podjela i povećalo pa je praktičan za rad na zemljovidu. Povećalo
povećava 3,5 puta. Limb ima podjelu u stupnjevima s točnošću od 2°. Kompas nema
neku preciznost, ali je pogodan za orijentacijske sportove.
 
- Švicarski kompas "Recta"
Kompas "Recta" ima učvršćen limb, tako da vrijednosti
azimuta očitavamo s ogledala direktno. Kompas je praktičan za brzo očitavanje,
ali je magnetna igla široka i podjela stupnjeva relativno mala, pa je u
preciznosti sličan kompasu Šport 4. Kod ovog kompasa se moramo još naviknuti na
očitavanje vrijednosti azimuta s donjeg ogledala, jer nam je vezica između oka i
ogledala.
- Finski kompas Suunto
Ovaj kompas je vrlo precizan i s njim se brzo mjere vrijednosti azimuta. S
obzirom da je s gornje strane vidljiv krug sa podjelom u stupnjevima, kompas je
praktičan za orijentacijska trčanja i slično gdje nam je bitna brza točnost
smjera kretanja. Glavna prednost ovog kompasa je njegova točnost. Za točno
mjerenje kompasom Suunto gledamo kroz mali otvor sa strane (slika desno). Kroz
taj otvor vidimo podjelu u stupnjevima s točnošću od p ola
stupnja (30'). Mjeri se tako da jednim okom gledamo kroz mali otvor, a drugim u
pravcu koji mjerimo. S oba otvorena oka preklope nam se dvije slike. Rezultat
preklopljenih slika je objekt koji mjerimo sa končanicom preko njega i skalom u
stupnjevima. Znači, istovremeno ciljamo smjer mjerenog azimuta i očitavamo
njegovu točnu vrijednost. Još jedna od njegovih prednosti je ta što nema
vanjskih pomičnih dijelova, pa je otporan na oštećenje.
·
Mjerenje i određivanje azimuta
na terenu
- Mjerenje azimuta na terenu
Ako želimo izmjeriti azimut nekog objekta postupak je
sljedeći. Otvoreni kompas držimo u visini očiju na udaljenosti 30-40 cm.
Naciljamo preko vizira objekt s kojeg želimo izmjeriti azimut. Palcem okrećemo
limb dok se ne poklopi sjeverna strana magnetske igle s trokutićem na limbu.
Nakon toga na tijelu kompasa očitamo vrijednost azimuta u stupnjevima ili
tisućitima. Treba obratiti pažnju da kompas bude u vodoravnom položaju, odnosno
da ga u ruci ne zakrenemo, te da nema dalekovoda, metala i sl.).
-
Određivanje
azimuta na terenu
Kod određivanja azimuta postupak je obrnut od mjerenja azimuta. Prvo na kompasu
namjestimo željeni azimut (onaj koji trebamo odrediti na terenu) u stupnjevima
ili tisućitima. Zatim kompas podignemo u visini očiju na udaljenosti 30-40 cm.
Tako se okrećemo u krug dok se sjeverna strana magnetske igle ne poklopi sa
trokutićem na limbu. Zatim preko vizira uočimo neki objekt na terenu i to nam je
smjer željenog azimuta na terenu.
5.
Pomoćna sredstva topografske orijentacije
|
Krešimir
Pleše - Topografija